Obilježavanje Dana planeta Zemlje
Svanuo je lijep i sunčan dan. U našoj školi smo obilježili „Dan planeta Zemlje“. Travanjski dan okupan suncem uljepšao je ugođaj oko naše škole.
Zemlja je naša kolijevka i hraniteljica. Zemlja je mjesto gdje živimo. Volimo je!
Čuvajmo zelenilo i čistu vodu!
Današnji projekt obuhvatio je sve učenike od 5.-8. razreda. Bili su podijeljeni u 10 grupa. Svaka grupa je prošla kroz 10 aktivnosti, koje su uz učitelje vodili i učenici : Julijana Kolarec 5., Dora Tičarić 8.a, Tihomir Zagorac 8.a, Ira Patricija Kolić 8.b i David Kuzmić 8.b Svaka aktivnost bila je obilježena brojem. Učenici su marljivo poput pčelica obilazili svako mjesto i slušali što im je zaduženi učenik ili učitelj govorio.
Brežuljak oko škole oživio je, a zelenilo je upotpunilo proljetnu sliku. Sve je bilo interesantno od određivanja pozicije GPS-a, vrste oblaka, mjerenja temperature u zraku i zemlji. Bilo je puno pitanja i o orijentaciji pomoću kompasa, mjerenja visine stabala, ozelenjavanja – faze listanja. Sve se je to moglo vidjeti i doživjeti u neposrednoj blizini škole.
Vrijedni učenici napravili su i statističke podatke i grafičke prikaze temperature za tjedan dana u 2013. i 2014 .
Informatičari su proučili Globe portal.
U holu škole izrađena je zajednička slika – Dan planeta Zemlje.Nakon aktivnosti provest će se on-line testiranje.
Sretna smo djeca što možemo živjeti i raditi u ovom lijepom okruženju.
Čuvajmo zelenilo i oplemenimo Zemlju na kojoj živimo!
Maja Borovac 7.b
HRVATSKA RADIO TELEVIZIJA
11.12.2013. šesti razred OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog posjetili su Hrvatsku radio televiziju u Zagrebu. Pred zgradu smo stigli oko 8,30. Dočekala nas je gospođa koja nas je uvela i objasnila što se ovdje sve radi.Govorila je o povijesnom razvoju, o značajnim ljudima koji su tu radili i stvarali. Bilo je zanimljivo prolaziti hodnicima i promatratiljude koji rade na različitim emisijama.Posjetili smo „PLAVU“ i „GLUHU SOBU“.Vidjeli smo gdje nastaju razne radio emisije, radio drame i razne priče. Najviše nam se svidjela dvorana gdje se održava „PLES SA ZVIJEZDAMA“. Tu smo se rastrčali, htjeli smo sve vidjeti.Bio je ovo za nas jedan poseban dan i velik doživljaj kojeg ćemo pamtiti. Kad smo ušli u autobus, vidjeli smo gospodina Ivu Gregurevića, svi smo mu sretno mahali i pozdravljali ga.
Ana Marija Bradić, 6.b
Ružne riječi bole jednako kao i udarci
Često na televiziji, na ulici, svuda u okolini vidimo bar jedan način tučnjave ili ružnih riječi. Neki zbog toga okrivljuje roditelje, a neki pak loš odgoj ili društvo.
Bila sam u situaciji kada sam spriječila tučnjavu. Naravno bilo me strah da se i meni nešto loše dogodi ,ali sam zamislila kako je onome kojeg tuku i govore mu riječi koje bole jednako kao i udarci. Više dječaka je tuklo jednoga dječaka. Prišla sam im. I imala sam što vidjeti. Dječak kojega su tukli bio je uplakan, preplašen i pun modrica po tijelu. Pružila sam ruku pretučenom dječaku ,a ovi što su ga tukli odmah su pobjegli. "Nije važno što su pobjegli, važno je da si ti dobro" – rekla sam. On je jedva ustao, a ja sam ga jedva držala. Zahvalio mi je što sam mu pomogla, no kad sam spomenula da ovo mora prijaviti nekome, rekao je: "Ne, ovo nitko ne treba znati" i otišao. To me začudilo, ali i iznenadilo da ovakvo nešto ne želi nikome prijaviti. Shvatila sam zašto ne želi to prijaviti: zato što kad dječaci koji su ga tukli saznaju da ih je prijavio, ponovno će ga napasti. Ja sam morala cijelo vrijeme šutjeti o ovome i nikome ne reći ništa. Pokušala sam razgovarati s njim da promijeni mišljenje , ali bilo je samo još gore. Nisam više mogla šutjeti. Otišla sam do njegove sestre i sve joj rekla. Nije mogla vjerovati. Rekla je: "Pokušat ću razgovarati s njim". Ja sam joj se zahvalila i otišla. Još smo se par puta viđale i pričale o toj temi, ali ona je svaki put rekla da on želi da za ovo nitko ne zna i da se naljutio na mene što sam rekla njegovoj sestri, pa više ni ne želi pričati sa mnom. Bila sam ljuta i na sebe i na njega, ali vrijedilo je pokušati. I ponovno bi ovo učinila da se nađem u ovakvoj situaciji. Vrijeme je prolazilo, a on je i dalje kao i ja šutio. Pokušala sam i dalje s njim razgovarati, ali nije me ni pogledao. Sve dok jednoga dana nisam odlučila napisati mu papirić na kojemu je pisalo: "Možda ne želiš sa mnom razgovarati, ali ovo trebaš znati. Tvoji "prijatelji" koji su te tukli rekli su mi da će to ponovno učiniti jer ih stalno zezaš". Ja sam im odgovorila: "Vi ne znate? Prijavljeni ste zbog one tučnjave koju sam ja spriječila i ako bilo tko još to pokuša bit će kažnjen. - Oprosti, ali više nisam mogla šutjeti.'' Dani su prolazili, a dječaci koji su ga tukli više mu se nisu ni obraćali, a ni prilazili. Možda mi nikada neće oprostiti što sam rekla, ali ja više nisam htjela šutjeti.
Mislim da svatko tko vidi ili čuje bilo što bi moglo povrijediti nekoga, treba to prijaviti. Često puta nas je strah, pa mislimo da će biti još i gore, ali ne ako ćemo tako misliti tko će onda biti taj koji će spriječiti da se takvo što više nikada ne dogodi. Nitko na ovome svijetu ne smije biti zlostavljan bilo to riječima ili ružnim tučnjavama. Svatko ima pravo na sretan život, a oni koji mu to ne dopuštaju, sami sebi unesrećuju život, jer kakav to moraš biti čovjek da nekome drugom ukradeš sreću? Kada god vidite da netko nekome govori ružne riječi ili ga tuče uvijek ga vrijedi spriječiti u tome. I zapamtite, onima koji to rade – treba pokazati zube!
Elizabeta Kolarec 7.a, OŠ Slavka Kolara, Kravarsko
Čudnovata knjižnica
Postoji dječak po imenu Noa, vrlo je zaigrano dijete. Živi s majkom na planini u drvenoj kućici. Svaku večer Noa sluša majčine priče za laku noć. Tako mu je ispričala priču o gradu koji je davno nestao. Pričalo se da je to čaroban grad gdje postoji mnogo knjiga koje lete. Noa je zaspao sanjareći divan grad pun raznolikih knjiga. Sljedećeg jutra probudio se u nepoznatom gradu u kojem je sve izgledalo drugačije. Auti su svuda letjeli, kuće i zgrade su bile čudnovatih oblika, a ljudi su trčali i zurili u naprave koje su pištale. Noa je krenuo razgledati grad kako bi li našao izlaz iz ovog čudnog sna. Ubrzo je stigao do jedne napuštene ulice, u kojoj se nalazila jedna velika šarena kuća. Od znatiželje Noa je ušao u kuću i ugledao mnogo knjiga koje su svuda letjele. No bila je tu i jedna druga knjiga koja je potišteno sjedila i zurila u dječaka.
Noa joj pristupi: ''Oprostite možete li mi kako pomoći, došao sam nekako ovdje, a ne znam kako se vratiti kući.''
''Dobro došao, napokon si stigao.''- odgovori knjiga veselo.
''Molim?''- začudio se Noa.
''Pa ti si ovdje kako bi nam pomogao, zar ne?''- opet će knjiga.
''Ali ja ne znam o čemu vi govorite''- Noa će već skoro ljutito.
''Moje ime je Nil, a ti si izabran kako bi nam pomogao riješiti se zlih robota. Zemlja u koju si stigao nekoć je bila zemlja knjiga, a danas njome vladaju roboti koji žele nauditi ljudima.''- objasni mu Nil.
Ubrzo nakon toga, Noa je pristao pomoći knjigama da se riješe zlih robota. Bacili su se na posao. Dan i noć tražili su nekog tko bi im mogao pomoći.
Na kraju se Noa se sjetio satova prirode i uskliknuo: ''Znam tko nam može pomoći! Pomoći će nam virusi! To su malena, dobra bića koja se mogu riješiti robota!''
Tako su i učinili, a virusi su se rado odazvali. Ubrzo ih je stiglo na tisuće virusa koji su krenula u borbu protiv robota. Uz pomoć knjiga i virusa roboti su poslani na planet Velikog robota. Svi su bili sretni, knjige se od silne radosti letjele po čitavom gradu, a ljudi su se vratili svom starom životu, nastavili su čitati svoje omiljene knjige...
''Noa, probudi se! Moraš u školu!'' – odjednom su se začule tihe riječi brižne majke.
Noa je otvorio oči, ustao i uzeo knjigu koja mu se sretno osmjehivala na stoliću.
Dora Tičarić, 7. a OŠ Slavka Kolara, Kravarsko
Sadnja krumpira
Evo još jedno proljeće od mnogih je stiglo. Sve cvate, divan je i čist zrak u mome zaselku. Traktori prolaze cestom, uglavnom crvene boje, svi jure po poljima pripremajući zemlju za sađenje kao da se diže pobuna. Uglavnom je u pitanju kukuruz, djetelina, krumpir... E, a kod krumpira počinje priča!
U našoj obitelji sadnja krumpira je jako važna. Tata je glavni. Jasno, on je glava kuće i odlučuje.
– I ovo leto ga bumo sadili u ravnicami, tam uvek uspe. Oko dvajset redov dugače po petnaest metri. –
Baka popravlja rubec, žmirka ispod velikih pepeljarki i naravno da se nadovezuje jer ipak je ona u pravu i kad nije.
-Normalno nek se najde, em nismo sirotinja zemlje ima. Al mot bi bilo bolje da se na druge ledine seja evo je zemlja već zmorena, nek se odmori ovo leto.
Svi znamo da se nema smisla upletati, majka kuha kavu i samo odobrava izgovoreno. Već se i ona umorila od prepirke sa svekrvom koja je sad već u poodmaklim godinama. Zna da je treba pustiti da kaže svoje radi općeg mira u kući.
Brat i sestra kolutaju očima jer i ovu godinu su fizički radnici u polju, naravno, poslije mame. Ona najviše povuče i podizatelj je morala u bilo kakvim fizičkim poslovima.
Sestra je samo prokomentirala. -Jasno! Zakaj bi i ovo proljeće bilo drugačije od ostalih, opet sadimo kromper za celo selo! Da ga ima i za podeliti koju vreću, pritom ispijajući crnu tursku kavu.
Brat samo prozuji, snimi situaciju te prokomentira: ''Dobro! Ja idem na nogomet.''
Ispijajući svoj cappucino promatram ih i znam da će i ovo proljeće sadnja krumpira biti zanimljiva. Najblaže rečeno, u našoj obitelji sadnja krumpira priprema se kao procjena strateških akcija vojnih snaga na neko područje.
LUCIJA SOKOL, 8. r. OŠ Slavka Kolara, Kravarsko
ŠOPING
Volim ići u šoping. Pogotovo vikendom. Pogotovo u 'West Gate'. I pogotovo kad ide i mama. Onda se u svakom dućanu zadržavamo po pola sata i uglavnom izlazimo s hrpom vrećica jer „svidjelo joj se ovo“ i „svidjelo joj se ono“ i „gle, ono je baš slatko“. No danas bi se stvari mogle odigrati drukčije zato jer je danas s nama i tata, a za njega je hodanje po dućanima... pa, recimo da ne voli to. S nama je i Sara, ali ona je u redu (za sad).
Iskreno, trenutno me baš i nije briga za odjeću i nakit kao inače - više me zanimaju štitnici za odbojku, koje već duže vrijeme želim i trebaju mi. Ali, naravno, mama je primjetila jednu jakooooo slatku majicu tamo prijeko, baš za Saru. Koliko znam, 'Intersport' je na drugom kraju kata. Uh, ovo će potrajati!
Tata je već tri puta obišao dućan, ali danas je htio oraspoložiti mamu pa se pravio da mu to uopće ne smeta. Mama Sari daje neke traperice kako bi ih probala (opet!), a ja sa u naslonjaču pokraj kabina za presvlačenje polako gubim živce. Pa već ih je probala deset! I još uvijek se ne može odlučiti!
- Daj, idemo već jednom do 'Intersporta'!
- Stella, daj se smiri! Što si zapela za taj 'Intersport'?
- Pa zbog štitnika!
- Aham, dobro,... strpi se. Sara ove ti baš lijepo stoje!
- Ali već sat i pol s-
- Stella ne gnjavi mamu! – javio se tata.
Nakon dobrih dva sata- možda čak i više - mučenja, došli smo do Intersporta. Napokon sam malo živnula i brzo došla do odjela sa raznim štitnicima.
- Ja bi ove... plave... kojih, hm, vidim, nema u mojoj veličini...
Opet sam postala loše volje.
- Dobro, onda smo tu svoje obavili. Idemo van.
Čekaj, dakle, nije prošlo ni pet minuta, a ja njih i njihove želje trpim već više od dva sata!
- Nije fer! Da je nešto za vas... – počela sam ljutito
- Stella, ako je mama rekla da idemo, idemo!- javio se opet tata.
On me je isto počeo živcirati. Baš me zanima što je dužan mami da se tako ponaša i trpi njezino hodanje po dućanima.
Ljuta sam krenula niz pokretne stepenice. Oni su svi ostali gore.
- Stella, vrati se. Ipak ćemo ostati gore. Spusti se do kraja pa se opet popni.
Ma da, sigurno, baš mi se da! Namjerno sam se okrenula i krenula u suprotnom smjeru.
- Gle nju! Uvijek mora filozofirati! Razbit ćeš se! – bjesnila je mama.
Došla sam do zadnje stepenice i nasmijala joj se u lice.
- Neć......-
I u tom trenutnku zadnja stepenica mi je zahvatila jaknu koja mi je bila prebačena preko ruke. I pala sam! Pred svima (jesam li napomenula da je bio vikend?!). I još se nisam imala za što primiti pa sam se još minutu sklizala! Raskrvarila sam si ruku, ali uspjela sam se popeti do kraja. I umrla od srama! Ajme, svi me pogledavaju! A što je najgore, moji dragi roditelji i sestra mi se smiju!
- Joj, ovo je bilo zanimljivo! A sad, idemo po onu žutu majcu!- piskutala je mama.
- Da i ja sam gladan,- primijetio je tata.
Sara nije ništa rekla jer je umirala od smijeha. Ja, naravno, cijeli dan nisam razgovarala s njima.
Mislim da nije čudno što od toga dana izbjegavam pokretne stepenice.
Stella Sremić, 8.r. OŠ Slavka Kolara, Kravarsko
REKLAME O UČENJU
AKO IMAŠ PET, NA DLANU TI JE CIJELI SVIJET!!!
1. Učite, djeco, dan i noć, znanje je snaga, znanje je moć!
2. Ne budi lijen, postat ćeš plijen!
3. Uče svi, zašto ne i mi?
4. Nećeš li učiti, u životu ćeš se namučiti.
5. Ako imaš pet, na dlanu ti je cijeli svijet!
6. Ako ništa nećeš znati, nećeš moći ni smeće brati!
7. Znanje je imanje!
8. Tko ne uči, ne raste!
9. Što pametnija glava, to je lakše leđima!
10. Kopaj vole, kad nemaš škole!
11. Tko širi znanje, širi svoje vidike!
12. Obrazovanje je korak naprijed!
13. Obogatimo život knjigom!
14. Nikada nije prekasno naučiti nešto novo!
15. Tko je završio učiti, završio je rasti.
16. Knjiga je najbolji učitelj!
17. Tko uči, ne ide na popravni!
18. Sad se primi knjige, poslije si bez brige!
19. Tata ne bi tako ludio, kad bi se ti malo potrudio!
20. Prekrasna stvar vezana uz znanje je činjenica da ti ga nitko ne može ukrasti!
21. Učenje je fora, znanje je bit, sve to znati veliki je hit!
22. Učenik je junak, knjiga je spas, ali učitelj je naš glas!
23. Nosi stari kaput i kupi novu knjigu!
24. Soba bez knjige je kao tijelo bez duše.
25. Čitanje je jedno veliko zadovoljstvo koje samoća omogućuje.
26. Čitajući knjigu uvijek smo u najboljem društvu!
27. Čovjek uči na dva načina: čitanjem i druženjem s pametnim ljudima.
REKLAME O UČENJU – sastavio / pronašao 8. r.
Radionica- hrvatski jezik
Zima
Severni veter puše,
Oblake nosi črne i guste.
Krenule su i pahule snega,
Drobne, bele, svetleće,
Kak zvezdice.
Veter je nosi, slaže, tam je breg,
A dalše golo snežno tlo.
Ralica razbija tu roniju,
Zbaca v grabu i ode dalše.
Na obloku se javi mali tiček,
lepi, žarki, smržnen i gladen.
Jel bi, išće teru mrvicu kruva.
Cucka se čuje, laje, zavija i on bi
Nekej toploga pojel.
Severni veter puše i nega mrzli.
Fran Zagorac 7.a
Sneg v mom kraju
Prvi pevci kukurićiju
Stareši se teško s postelje dižu.
Samo ja veselo gledim čez oblok van.
Moj je kraj posipala belina.
Bregi su se zdeblali.
Krovovi teško dišu,
A grane se nišu.
Čez rafung ide črni dim,
A v peći žeravica cvrći.
Tičeki su se vjeli,
A mački su od snega beli.
Samo deca veseli krečiju,
Snegu se veseliju.
Katarina Kolarec 7.a
RADNI DEN JEDNEGA (M)UČENIKA
Sako jutro kad se zbudim mam moram drčati po iže da se spremim za školu, ali moj cucek laje da oće van, pa stara viče da si pojem nekaj preje škole. Okrenem se i vidim da mi lače nisu oprane, več ujutro kaos. Kad zajdem u školu sa deklama iz sela, zajdemo se sezuti u šlape za po škole, naravno nemaju svi šlape, pa i v škole vičeju na nam čistačice da moraju čistit za nami. Navek prvi sat imamo hrvatski, joj… taj hrvatski. Tam moramo stalno puno delati i vučiti a kad smo zločesti, pak se učiteljica ljuti na nas. Na kraju sata, kad zazvoni drčimo van z razreda, al onda se pak preimamo za gluvu- zemljopis. I tak celi dan nam se celi dan v škole neda niš delati, jel smo čera bili do fajn vuru budni. Dojdem domom, mislim si da se napokon mogu malo odmoriti, ali susedove krave mučiju na sav glas. Zišla sam van da vidim kaj im je, a ono krava se teli. Fuj, to je popraf gadno. Sused me poslal da mu donesem kantu vode, ali ja sam pobegla domom. Valda me nebu tužil starom. V četiri vure sam gotova sa svem poslem, al nejdem učiti jer mi počinje serija. Dok ležim na trosjedu v miru Božjem starci dojdu domom, pak se dereju i stiraju me sobu učiti. Ma kak da ne? Celi dan delam! Vičte nama opće ni lako, v selu nemre živeti svako!
Ira Patricija Kolić, 7. b.
On
Smeđa kosa, iznad nosa.
Lepe oči da ti se svet zakoči.
Strašne ruuke brišu tvoje muke.
Gledam ga v škole saki dan
Da mu priđem navek me sram
Kad dojde do mene svet mi se okrene.
Pita me nekaj, a ja mucam. Smeje mi se jer misli da štucam.
Dojdem iz škole i pak sam u bedu, pa zimam crvenu kredu.
Pišem njegovo ime koj volim od prošle zime.
Meni popraf nije lako, da mu prijdem bez srama, recete mi kako?
IRA PATRICIJA KOLIĆ, 7. b.
Moja obitelj
Moja je iža puna ljudi
saki je od njih svoje čudi.
Otec i brat jako su si slični
I na to su ponosni i jako dični.
Seke su moje prave dame i
niš si nemreju napraviti same.
Ja se šlepam uvek ze strane
al mi si skupa nemremo brez naše drage mame.
Ja svoju obitelj jako volim
i saki večer za nje dragoga Bogeka molim.
Ivana Brajković 7. b.
Moja mala hiža
Moja mala hiža
prema cintoru gledi.
Tu je i na bregu cirkva
koja zvoni.
Tam plenbanuš meše drži
de se skupi puno ljudi.
Polek moje hiže stoji pajdašova hiža
Koja je samo malo, malčec niža.
Dora Tičarić, 7.a
MARA BEZ PARA
Moja baba Mara je več jako stara,
Celi život peneze špara.
Ima knige štedne razne,
Al` se su vglavnom prazne.
Ona se nada da bu dobila na lotu,
Ak` ne raneše, kad napuni stotu.
JOSIP HORVAČIĆ, 6. razred
OBITEL NA VRPE
Dobar den! Ja sem Martina i imam jedanejst let. Živim v Strezojevu, to vam je opčina Pokupsko. Ja i moja obitel živimo v zaselku po imenu Vranešići. Nas se skup ima osmero članova v hiži: četiri brata, ja, baka, tata i mama. Ima nas fest pa je pri nami uvek fletno, si se spominaju i smeju. A ovak vam zgledi kad se pri nami dela: prve nas tatek podeli na posle. Ja kak ti žensko razme se da moram delati i furt čistiti tak da pomognem mameku. Tatek voli iti v šumu z brate de drva režeju i pelaju v hižu, a babica kuliko more dela na vrtu i v trsju. Kad ni kaj vane delati, ona ružđi kurizu. Znate kaj, se je to lepo, ali ja jedva čekam nedelu kad si skup sednemo za stol i idemo obedu, a posle kak Bog da. Znate kak se veli: ni niš lepše neg kad je obitel na vrpe.
MARTINA VRANEŠIĆ, 5. razred
JESEN V MOJEMU KRAJU
Moj kraj za jeseni je najlepši. V to vreme se zrije. Sa kukuriza, zob i šenica mojemu kraju daju prelepu zlatnu boju. Kad listje opadne z grani još je zlatnije, samo kaj unda listje zameće vrganje pa ih nemrem najti. Mislim da ih unda ni Majka Božja ne bi našla. Ali to sad ni bitno, bitno je kak je v mojemu kraju lepo za jeseni. Na početku jeseni, tam negde oko rujna, poberemo grojzde i dobijemo finoga mošta. Sve je to lepo, ali mi na živce idu mušice kaj stalno letiju oko mošta. Znal je dojti čak i štršen. Osim grojzda i vrganja za vreme jeseni beremo i kostajne. Si ljudi z mojega sela idu prije mene brat, pa ja najdem jedva dve šake, ali to sem si sama kriva. V jesen najviše mrzim kad idem u slivar i popiknem se na tikvanju. To mi se već par put dogodilo jer su one skrivene u trave, pa ih ne vidim. Za kaznu kaj su mi zrasle pod nogami, ja ih dam svinjami nek ih pojeju. Posle mi je malo žal jer su bile baš male i šare. Kad malo bolje razmislim i se zbrojim i oduzmem, jesen ni baš tak loša. Ako ne brojim ove mušice i tikvanje, ni loša uopće. Pa samo poglečte kuliko nam toga lepoga,finoga i zdravoga sake godine donese!
Ana Gvozdanić 7.b
Babina hiža
Na vrh brega stoji,
Iž nje črni dim beži.
Pod črepom streši visiju,
Na črepu snegi bleščiju.
Mali oblučki zaprti, zamegleni,
Pod vrati leži cucek smržnjeni.
Vu dvorišču pod snegom dreva,
Pevec pred poldan više ne peva.
Veter huči, huči,
Babice nigde ni.
Tihomir Zagorac 7.a
If I were a snowflake
If we were snowflakes, my friends and I,
We would make a lot of kids happy
When we fell from the sky.
In my flight, if I were a snowflake,
I would observe all those forests and a lake -
That beautiful landscape.
If I were a snowflake – after my flight,
I'd like to land on a snowman's nose,
So I could see all those people passing by.
But in the end, when the sun comes up,
If I were a snowflake,
I would become a drop.
And if I were a drop of water then,
I would evaporate back to the sky
So one day, I could be a snowflake again.
Stella Sremić, 8.r.
Rano sunce u šumi
U šumske predjele duboke
Upirem pogled zanesen,
Pod nogama slojevit tepih od lišća,
A hrastovi šapuću: jesen!
Stigla je sva u svome sjaju,
Od zlata su haljine njene.
Pred pogledom mojim,
Šumske svjetiljke gasi
I u mraku ostavlja mene.
Sve tamnija bit će odjeća njena
Kad već hladnom kišom
Moje staze pospe,
A ja ću za njom koračati nijema
Sve dok vjetar
posljednje lišće ne raznese.
Elena Vujnović, 8. razred
Jesenji san
Na jastucima
satkanim od krošnji
zaspalo je sunce.
Oko nas
miris kestena.
Pod nama
šapat probuđenog lišća.
U nama
šumska uspavanka
promrzla srca
ispunjava crveno-žutom melodijom.
Na vratima obzora
šumska straža
omamljena spokojem
čuva naš jesenji san.
Elena Vujnović, 8. razred
About me
My name's Adela. I'm 11 years old and I'm from Zagreb. I have two brothers, their names are Damir and Sandi. I love animals. I have a dog, a cat and a rabbit. My favourite singer is Justin Bieber. I love him so much. My favourite colour is purple. I love sports. My favourite sport is basketball. My favourite subject is English. I love joking with my friends and I hate when somebody talks bad about Justin Bieber.
Adela Kekić, 5.a
About me
My name's Dora. I'm 11 years old and I'm from Kravarsko. My address is 70 Kolarci Street, Kravarsko.I live with my parents and my older brother Domagoj. I have a little bunny, his name is Đaz. He is brown and he has small sparkling eyes. My favourite colours are yellow and blue. My favourite school subject is geography. I have a favourite singer, too. His name is Justin Bieber. My favourite actress is Selena Gomez. She is my favourite singer, too. My favourite movie is Step up 3. My favourite songs are: Believe, Die in your arms, Accidentally in love and others. My favourite sport is football. I'm better at basketball, but I prefer football.
Dora Tičarić, 5.a
My summer holidays
I went to the seaside to the island of Pag. I was there for five days. I went swimming two times a day and I played billiards with a friend every night. Few times my family and I went swimming in the Kupa river. I spent two weeks with my grandma and grandpa. They live in Dubranec. My uncle took me and my cousin Luka to the Kupa river. I swam across it. Every year my family goes to Marija Bistrica, a Croatian national sanctuary, where we all pray.
Tomo Dumić, 6.b
U privitku se nalazi popis udžbenika i dodatnih nastavnih materijala koji će se u Osnovnoj školi Slavka Kolara, Kravarsko koristiti u školskoj godini 2024./2025. Za svaki razred upisani su udžbenici i nakon toga dodatni nastavni materijal. Roditelji nabavljaju dodatni nastavni materijal a udžbenici će biti nabavljeni sredstvima iz državnog proračuna i učenici će ih dobiti na korištenje na početku nove nastavne godine.
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL 1. RAZRED MS KRAVARSKO I PS DONJI HRUSEVEC 2024 - 2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL 1. RAZRED PS KOZJACA 2024 - 2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL 2. RAZRED MS KRAVARSKO, PS DONJI HRUSEVEC I PS KOZJACA 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL ZA 3. RAZRED ZA MS KRAVARSKO 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL ZA 3. RAZRED PS DONJI HRUSEVEC I PS KOZJACA 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL ZA 4. RAZRED MS KRAVARSKO, PS DONJI HRUSEVEC I PS KOZJACA 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL ZA 5. RAZRED 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL 6. RAZRED SK.GOD. 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL ZA 7. RAZRED 2024-2025.docx
UDZBENICI I DODATNI MATERIJAL 8. RAZRED 2024-2025.docx
Odluka o imenovanju Tima za kvalitetu.pdf
1 OS SlavkaKolara Kravarsko GPP 2024-2025.pdf
1 OS SlavkaKolara Kravarsko kurikul 2024.pdf
1 OS SlavkaKolara Kravarsko Razvojni plan 2024.pdf
RASPORED SATI MATICNA SKOLA RAZREDNA NASTAVA 2024-2025.docx
RASPORED SATI - PREDMETNA NASTAVA 2024.-2025..docx
VOZNI RED SKOLSKIH AUTOBUSA 2024-2025.doc
01-545-001 - 14355 FI-2022.xlsx
Biljeske uz financijski izvjestaj 1.1.-31.12.2022. 20230130 0001.pdf
Odluka o usvajanju Financijskog izvjesca o prihodima i rashodima za 2022. godinu.pdf
PLAN - IZVRSENJE - OPCI DIO 1.1.-31.12.2022. 20230404 0001.pdf
PLAN - IZVRSENJE - POSEBNI DIO - PRIHODI 1.1.-31.12.2022. 20230404 0001.pdf
PLAN - IZVRSENJE - POSEBNI DIO - RASHODI 1.1.-31.12.2022. 20230404 0001.pdf
Obrazlozenje Godisnjeg izvjestaja o izvrsenju financijskog plana 1.1.-31.12.2022..pdf
Odluka o usvajanju Godisnjeg izvjestaja o izvrsenju financijskog plana (1.1.-31.12.2022.).pdf
OS SLAVKA KOLARA KRAVARSKO GFI 2023.xlsx
Biljeske uz GFI 2023..pdf
Odluka o usvajanju Financijskog izvjesca o prihodima i rashodima za 2023. godinu.pdf
Javna objava za razdoblje 01.01.24. do 31.01.24..xlsx
Javna objava za razdoblje 01.02.24. do 29.02.24.xlsx
Javna objava za razdoblje 1.3.-31.3.2024..xlsx
Javna objava za razdoblje 01.04.24. do 30.04.24..xlsx
Javna objava za razdoblje 01.05.24. do 31.05.xlsx
Javna objava za razdoblje 01.06.24. do 30.06.24.xlsx
OS KRAVARSKO Javna objava za razdoblje 01.07.24. do 31.07.24.xlsx
Javna objava za razdoblje od 01.08.2024. do 31.08.2024.xls
Javna objava za razdoblje 09 2024.xls
Financijski plan prihoda i rashoda za 2022. godinu te procjena za 2023. i 2024. godinu.pdf
Obrazlozenje Financijskog plana za 2022. godinu te projekcija z.pdf
Rebalans II. Financijskog plana za 2022. godinu.pdf
Financijski plan Skole za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. uskla en sa Planom proracuna Zagrebacke zupanije.pdf
Plan nabave za 2022. godinu.1pdf.pdf
IZMJENE I DOPUNE PLANA NABAVE ZA 2022. GODINU.pdf
Plan nabave za 2023. godinu.pdf
Registar ugovora o javnoj nabavi - EOJN.pdf
Statisticko izvjesce o javnoj nabavi za 2021. godinu.pdf
Izjava - nepostojanje sukoba interesa - celnik Narucitelja.pdf
IZVRSENJE 2021.PLAN ZA 2022 2023.24. I 25..xlsx
Obrazlozenje fin.plana za 2023..pdf
Odluka o izvrsenju Financijskog plana za 2021. i donosenje Financijskog plana za 2023. - Skolski odbor.docx
IZJAVA O NEPOSTOJANJU SUKOBA INTERESA SA GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA.pdf
Registar ugovora - EOJN.docx
Plan nabave za 2024. godinu.pdf
Financijski plan proracunskog korisnika jedinice lokalne i podrucne (regionalne) samouprave za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu.pdf
OS KRAVARSKO POLUGODISNJI IZVJESTAJ O IZVRSENJU FINANCIJSKOG PLANA 01.01.2024.-30.06.2024.xlsx
Biljeske uz Izvrsenje financijskog plana za razdoblje od 01. sijecnja do 30. lipnja 2024. godine.docx
Odluka o ustrojavanju Kataloga informacija.pdf
Katalog informacija.pdf
Odluka o imenovanju sluzbenika za informiranje.pdf
Obrazac-2-Zahtjev-za-pristup-informacijama (1) (3).doc
Obrazac-3-Zahtjev-za-dopunu-ili-ispravak-informacije (1) (1).doc
Obrazac-4-Zahtjev-za-ponovnu-uporabu-informacija (2) (2).doc
12 31.01.2014 Kriteriji za odre ivanje visine naknade stvarnih materijalnih troskova i troskova dostave informacije.html
PLAN SAVJETOVANJA S JAVNOSCU.pdf
Izvjesce o imenovanju sluzbenika za zastitu podataka.pdf
Godisnje izvjesce o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu.pdf